14. siječnja 2010. Odlukom Općinskog vijeća Općine Lopar osnovana je ustanova u kulturi Centar za kulturu Lopar, a ustrojstvo, djelokrug djelatnosti, ovlasti te druga pitanja značajna za poslovanje ustanove regulirana su zakonom, Odlukom o osnivanju, Statutom te drugim općima aktima. Temeljem Odluke o osnivanju, 21. veljače 2011. Centar za kulturu Lopar registriran je kao ustanova u  Trgovačkom sudu u Rijeci, čiji djelokrug rada obuhvaća:

  • koordinacija ustanova i udruga te manifestacija koje djeluju na području Općine Lopar
  • osnivanje zbirki i radionica
  • integralna prezentacija i zaštita kulturne baštine Lopara, suradnja s nadležnim ustanovama za zaštitu spomenika kulture i nadzor nad stanjem graditeljske baštine u Općini
  • organizacija predavanja, promocija, izložbi, koncerata, gostovanja, glazbeno-scenskih predstava i drugih kulturnih manifestacija
  • izdavačka djelatnost
  • organiziranje škole stranih jezika

Centar za kulturu Lopar do sada je realizirao niz uspješnih projekata i manifestacija iz područja kulture i kulturne baštine. Uz brojna koncertna gostovanja, kazališne predstave, izložbe, predavanja, projekcije dokumentaraca, radionice za djecu i odrasle, ustanova organizira i neke već tradicionalne manifestacije poput Smotre klapa Posle kampanelaLoparske noći i Eko-etno festa, vodi i koordinira projekt Rab Archaeological Traces, uređuje Loparsku besedu i druge publikacije: 300 godina Župe sv. Ivana Krstitelja u Loparu (2015.), Lopar: Čuđenje u kamenu i pijesku (2016.).

Djelatnici:
Ravnateljica: Tonka Kavran, prof. 

Statut i pravilnici

Rješenja i odluke

Financijski plan

Centar za kulturu Lopar proračunski je korisnik Općine Lopar

Financijska i druga izvješća

Pristup informacijama

Pravo na pristup informacijama

Pravo na pristup informacijama je pravo korisnika na traženje i dobivanje informacije kao i obvezu tijela javne vlasti da omogući pristup zatraženoj informaciji, odnosno da objavljuje informacije neovisno o postavljenom zahtjevu kada takvo objavljivanje proizlazi iz obveze određene zakonom ili drugim propisom.

Pravo na pristup informacijama je temeljno ljudsko pravo koje se štiti Ustavom Republike Hrvatske, Europskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama, Konvencijom o pristupu informacijama, međunarodnim ugovorima i Zakonom o pravu na pristup informacijama  („Narodne novine“, broj 25/13., 85/15)

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i na ponovnu uporabu informacija fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Pravo na pristup informacijama temelji se na načelima javnosti, slobodnog pristupa uz ograničenja propisana zakonom, načelima pravodobnosti, potpunosti i točnosti informacije, načelu jednakosti i načelu raspolaganja informacijom.

Načelo javnosti i slobodnog pristupa (čl. 6.) .

Informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

Načelo pravodobnosti, potpunosti i točnosti informacija (čl. 7.)

Informacije koje tijela javne vlasti objavljuju odnosno daju moraju biti pravodobne, potpune i točne.

Načelo jednakosti (čl. 8.).

Pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija pripada svim korisnicima na jednak način i pod jednakim uvjetima. Korisnici su ravnopravni u njegovu ostvarivanju.

Tijela javne vlasti ne smiju staviti korisnike u neravnopravan položaj, a osobito na način da se pojedinim korisnicima informacija pruža prije nego ostalima ili na način kojim im se posebno pogoduje.

Načelo raspolaganja informacijom (čl. 9.)

Korisnik koji raspolaže informacijom sukladno ovom Zakonu, ima pravo tu informaciju javno iznositi.

Zakon o pravu na pristup informacijama  daje svim domaćim i stranim fizičkim i pravnim osobama,  na jednak način i pod jednakim uvjetima  pravo na pristup informacijama.  Pravo na pristup informaciji ostvaruje se podnošenjem zahtjeva tijelu javne vlasti. Tijelo javne vlasti će odlučiti o zahtjevu za pristup informaciji najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.

Korisnik ostvaruje pravo na pristup informaciji podnošenjem usmenog ili pisanog zahtjeva nadležnom tijelu javne vlasti. Ako je zahtjev podnesen usmeno ili putem telefona, sastavit će se službena bilješka, a ako je podnesen putem elektroničke komunikacije, smatrat će se da je podnesen pisani zahtjev.

Pisani zahtjev sadrži:

  1. naziv i sjedište tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi,
  2. podatke koji su važni za prepoznavanje tražene informacije,
  3. ime i prezime i adresu fizičke osobe podnositelja zahtjeva, tvrtku, odnosno naziv pravne osobe i njezino sjedište.
  • Podnositelj zahtjeva nije obvezan navesti razloge zbog kojih traži pristup informaciji, niti je obvezan pozvati se na primjenu ovog Zakona.
  • Na pristup informacijama u postupcima pred tijelima javne vlasti ne plaćaju se upravne i sudske pristojbe.

U slučaju nepotpunog ili nerazumljivog zahtjeva tijelo javne vlasti će bez odgode pozvati podnositelja zahtjeva da ga ispravi u roku od pet dana od dana zaprimanja poziva za ispravak. Ako podnositelj zahtjeva ne ispravi zahtjev na odgovarajući način, a na temelju dostavljenog se ne može sa sigurnošću utvrditi o kojoj se traženoj informaciji radi, tijelo javne vlasti odbacit će zahtjev rješenjem.

Ako tijelo javne vlasti ne posjeduje informaciju, a ima saznanja o tijelu koje je posjeduje, dužno je, bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od zaprimanja zahtjeva, ustupiti zahtjev tome tijelu, a o čemu će obavijestiti podnositelja. Rokovi ostvarivanja prava na pristup informaciji računaju se od dana kada je nadležno tijelo javne vlasti zaprimilo ustupljeni zahtjev.

Ako tijelo javne vlasti zaprimi zahtjev za pristup informaciji koja je klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka, a nije njezin vlasnik, dužno je bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od zaprimanja zahtjeva, ustupiti zahtjev vlasniku informacije, o čemu će obavijestiti podnositelja.

Ako tijelo javne vlasti zaprimi zahtjev za pristup međunarodnoj informaciji, dužno je bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od zaprimanja zahtjeva, ustupiti isti vlasniku informacije, o čemu će obavijestiti podnositelja. Iznimno, tijelo javne vlasti postupit će po zaprimljenom zahtjevu za pristup međunarodnoj informaciji, ako je iz same informacije nedvojbeno vidljivo da je ona namijenjena neposrednoj objavi. Na temelju zahtjeva za pristup informaciji tijelo javne vlasti će odlučiti najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.

Rokovi za ostvarivanje prava na pristup informaciji mogu se produžiti za 15 dana računajući od dana kada je tijelo javne vlasti trebalo odlučiti o zahtjevu za pristup informaciji:

  1. ako se informacija mora tražiti izvan sjedišta tijela javne vlasti,
  2. ako se jednim zahtjevom traži veći broj različitih informacija,
  3. ako je to nužno da bi se osigurala potpunost i točnost tražene informacije,
  4. ako je dužno provesti test razmjernosti i javnog interesa.

O produženju rokova tijelo javne vlasti bez odgode će, a najkasnije u roku od 8 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva obavijestiti podnositelja zahtjeva i navesti razloge zbog kojih je taj rok produžen.

Tijelo javne vlasti ne donosi rješenje o zahtjevu:

  1. kad korisniku omogućuje pristup traženoj informaciji,
  2. kad obavještava korisnika da je istu informaciju već dobio, a nije protekao rok od 90 dana od podnošenja prethodnog zahtjeva,
  3. kad obavještava korisnika da je informacija javno objavljena,
  4. kad obavještava korisnika da mu je kao stranci u postupku dostupnost informacija iz sudskih, upravnih i drugih na zakonu utemeljenih postupaka propisom utvrđena,
  5. kad obavještava korisnika da za informaciju postoji obveza zaštite odnosno čuvanja njezine tajnosti, a radi se o informacijama za koje postoji obveza čuvanja tajnosti, sukladno zakonu koji uređuje sigurnosno obavještajni sustav Republike Hrvatske, informacijama koje predstavljaju klasificirane informacije čiji su vlasnici međunarodne organizacije ili druge države, te klasificirane informacije tijela javne vlasti koje nastaju ili se razmjenjuju u okviru suradnje s međunarodnim organizacijama ili drugim državama.

Tijelo javne vlasti rješenjem će odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi. Tijelo javne vlasti rješenjem će odbiti zahtjev:

– ako se tražene informacije tiču postupaka koje vode nadležna tijela u predistražnim i istražnim radnjama za vrijeme trajanja tih postupaka,

– ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka, ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu, ako je informacija porezna tajna, sukladno zakonu, ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka, ako je informacija u postupku izrade unutar tijela javne vlasti, a njeno bi objavljivanje prije dovršetka izrade cjelovite i konačne informacije moglo ozbiljno narušiti proces donošenja odluke, ako je pristup informaciji ograničen sukladno međunarodnim ugovorima, u ostalim slučajevima utvrđenim zakonom. U navedenim slučajevima tijelo javne vlasti dužno je prije donošenja odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa.

– ako utvrdi da nema osnove za dopunu ili ispravak dane informacije,

– ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom.

Ako korisnik smatra da informacija pružena na temelju zahtjeva nije točna ili potpuna, može zahtijevati njezin ispravak, odnosno dopunu u roku od 15 dana od dana dobivanja informacije. Tijelo javne vlasti obvezno je odlučiti o zahtjevu za dopunu, odnosno ispravak informacije u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva.

Kada se Zakon o pravu na pristup informacijama ne primjenjuje?

Odredba o neprimjeni Zakona uvedena je iz razloga da stranke kojima je dostupnost informacija u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima, utvrđena propisom, ne traže temeljem Zakona. U hrvatskom zakonodavstvu postoji niz zakona i drugi propisa koji strankama omogućuju dostupnost informacija. Zakon se ne primjenjuje na informacije za koje postoji obveza čuvanja tajnosti, sukladno zakonu koji uređuje sigurnosno-obavještajni sustav Republike Hrvatske i na informacije koje predstavljaju klasificirane informacije čiji su vlasnici međunarodne organizacije ili druge države, te klasificirane informacije tijela javne vlasti koje nastaju ili se razmjenjuju u okviru suradnje s međunarodnim organizacijama ili drugim državama.

Način pristupa informacijama može biti:
1.    neposredan uvid u informaciju (neposredno pružanje informacije ili neposredan uvid u dokumente)
2.    dostavljanjem pisane informacije na adresi podnositelja zahtjeva
3.    preslikom i umnožavanjem dokumenata koji sadrže traženu informaciju podnositelja zahtjeva

Katalogom informacija utvrđuje se sistematizirani pregled zbirki informacija koje posjeduje, odnosno kojima raspolaže Centar za kulturu  Lopar, a u svrhu provedbe Zakona o pravu na pristup informacijama.

Službenica za informiranje: Tonka Kavran

Kontakt

Lopar 284, 51280 Lopar

czk@lopar.com

+385(0)51 775 – 392

Zaštita podataka

Politika zaštite osobnih podataka

25. svibnja 2018. započela je primjena Uredbe EU 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka  (GDPR). O načinu obrade osobnih podataka možete pročitati u našoj Politici zaštite osobnih podataka koju možete pronaći ovdje.

Službenik za zaštitu podataka

Antonija Matahlija, referent za računovodstvene poslove u Općini Lopar

Kontakt:     

Antonija Matahlija

Općina Lopar

Lopar 298 A, 51280 Lopar

info@opcina-lopar.hrczk@lopar.com

+385(0)51 775 593

Pristupačnost

Izjava o pristupačnosti

Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva nastoji svoje mrežne stranice učiniti pristupačnima u skladu sa  Zakonom o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora Republike Hrvatske   („Narodne novine“, broj 17/19; dalje u tekstu: Zakon) kojim se prenosi Direktiva (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora   (SL L 327, 2.12.2016.).

Ova Izjava o pristupačnosti primjenjuje se na web stranicu www.centar-za-kulturu-lopar.hr

Stupanj usklađenosti

Mrežno središte Centar za kulturu Lopar djelomično je usklađeno sa Zakonom zbog neusklađenosti koje su navedene u nastavku.

Nepristupačan sadržaj

Sadržaj naveden u nastavku je nepristupačan iz razloga:

  • Fotografije i videozapisi na web stranici nemaju prikladan opis jer trenutna funkcionalnost sustava za objavu stranica unutar navedenog mrežnog sjedišta to ne podržava
  • Pojedine poveznice nemaju prikladni opis
  • Kontakt obrazac nema odgovarajući opis pristupačan osobama koji koriste čitače ekrana
  • Dio postavljenih dokumenata je autorsko djelo trećih strana i nisu dostupni u strojno čitljivom obliku
  • Pomoću tipkovnice se ne može pristupiti postavkama pristupačnosti, niti povećanju fonta.

Centar za kulturu Lopar radi na uklanjanju uočenih neusklađenosti.

Priprema ove izjave o pristupačnosti

Ova izjava sastavljena je 1. ožujka 2021. prema Predlošku izjave o pristupačnosti koji je u skladu s Direktivom (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora, a utvrđen je Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2018/1523.

Procjena usklađenosti sa zahtjevima pristupačnosti rezultat je samoprocjene.

Izjava je zadnji put 1. ožujka 2021. Centar za kulturu Lopar redovito će revidirati ovu izjavu po otklanjanju razloga zbog kojih su pojedini sadržaji bili nepristupačni.

Povratne informacije i podaci za kontakt

Molimo korisnike ovih mrežnih stranica, ako primijete neusklađen sadržaj koji nije obuhvaćen ovom izjavom, da o tome obavijeste Centar za kulturu Lopar.

Sve upite vezane uz pristupačnost mrežnog sjedišta Centar za kulturu Lopar korisnici mogu uputiti putem elektroničke pošte na: czk@lopar.com

Postupak praćenja provedbe propisa

Povjerenik za informiranje Republike Hrvatske je tijelo nadležno za praćenje usklađenosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora sa zahtjevima pristupačnosti kao i za nadzor nad provedbom Zakona.

U slučaju nezadovoljavajućih odgovora na obavijest ili zahtjev za povratne informacije o pristupačnosti ovih mrežnih stranica, korisnici se mogu obratiti Povjereniku za informiranje putem elektroničke pošte: pristupacnost@pristupinfo.hr.

Nabave

Natječaji